Pokušat ću u najkraćim crtama iznijeti temeljna načela i spoznaje o zakonitostima energije prostora i okoline u kojoj živimo, te kako one utječu na nas i kako kreirati život u skladu s ritmom i energijom prirode.
Postoje više tisućljetna znanja o:
- zakonitostima prirode,
- kruženju energija u prostoru,
- negativnostima i dobrobiti na koji se energija prostora u kojem živimo može manifestirati u našem životu i
- načinima na koji svoj život možemo uskladiti s ritmom prirode i stvoriti zdravu i sretnu okolinu za život stanovnika nekog prostora.
Na zapad ova znanja sramežljivo dolaze kroz znanja o Feng Shui-ju (čitaj: Fang šoi, a znači vjetar i voda):
Kinesko „umijeće usklađivanja života sa svemirskim silama“ kojim se propisuje:
- kako i gdje graditi prostor u kome živimo,
- kako ga urediti i
- kako liječiti negativnosti prostora u kojem živimo.
Izvor Feng Shui-a nalazi se u indijskoj Sthapatya Vedi pod nazivom Vastu, a star je više od 8000 godina. U Kinu ga je donio indijski princ Buddha, nakon što je bio protjeran iz Indije, upravo zbog učenja u skladu s prirodnim zakonima.
U svojim osnovnim načelima Vastu i Feng Shui poštuju iste zakonitosti i svaki iskusan praktičar pozna i koristi oba sistema.
Ja ću govoriti o Vastu-u, jer je to moja uža specijalnost.
Kako je nastao Vastu?
Suprotno očekivanjima i mišljenju da se radi o čistoj ezoteriji, Vastu je nastao upravo onako kako je nastala većina suvremenih egzaktnih nauka:
- mudraci starog doba (drevni rishiji) željeli su razumjeti zakonitosti prirode i na koji način priroda utječe na događaje u svakodnevnom ljudskom životu.
Jedini dostupan način za to bilo je promatranje, mjerenje i zapisivanje.
Kad se prije više tisuća godina desio razoran potres, poplava, tornado ili požar koji je uništio npr. 85% mjesta ili grada, mudraci su se pitali, zašto je preostalih 15% građevina ostalo neoštećeno.
I poput današnjih znanstvenika, započeli su mjerenja i istraživanja.
Mjerili su oštećene i srušene objekte, kao i one neoštećene i to:
- proporcije: dužine, širine i visine građevina,
- zapisivali orijentaciju građevina u odnosu na strane svijeta,
- crtali rasporede prostorija i
- rasporede namještaja po prostorijama.
U jednostavne tablice zapisivali su rezultate promatranja. Ono što je bilo srušeno, poplavljeno i izgorjelo, zapisali su u tablici pod negativno.
Kada je pored uništene građevine nešto ostalo cijelo, to je izmjereno i analizirano, te su ova mjerenja upisana u tablicu, ali ovaj puta pod pozitivno. Istraživanja su bila popraćeno egzaktnim matematičkim i grafičkim mjerenjima, analizama i pravilnostima poznatim u ono doba.
Pomnim mjerenjima, istraživanjima i analizama, došlo se do interesantnih zaključaka:
- Isti parametri u prostoru su uzrokovali uvijek iste pozitivne ili uvijek iste negativne posljedice.
- Ovisno o orijentaciji u odnosu na strane svijeta uvijek su se dobivali isti rezultati.
Rezultati su pokazali da na kvalitetu energije prostora i zdravlje ljudi unutar tog prostora utječu:
- oblik i nagib zemljišta,
- smještaj uzvisina i depresija u odnosu na zemljište,
- smještaj vode, rijeka, jezera i mora u odnosu na zemljište,
- smještaj građevine na zemljištu,
- omjer stranica zemljišta i građevine i
- raspored prostorija i njihova funkcija unutar građevine
Stoljeća analize donijela su saznanja o tome da u prirodi postoji pet različitih energija. Drevni mudraci dali su im naziv elementi.
Naravno, tu se ne radi o kemijskim elementima, već o ELEMENTARNIM silama u prirodi.
To su:
- zemlja,
- vatra,
- voda,
- zrak i
- prostor.
U zavisnosti od karaktera ovih elementarnih prirodnih sila (ELEMENATA), načina djelovanja, u zavisnosti od toga na što sve i na koga sve djeluju, utvrđeno je da je svaki od tih elemenata najizraženiji u jednom od geografskih smjerova:
- zemlja na jugo – zapadu,
- voda na sjevero – istoku,
- vatra na jugo – istoku i
- zrak na sjevero – zapadu
- U sredini, između ostala 4 elemenata nalazi se element prostora.
Njihovo djelovanje manifestira se na zemljištu, u objektu, prostoriji i radnoj plohi, ali i u čovjeku, utječući na njegovo zdravlje i ukupan život.
Vastu se tako višestoljetnim praćenjem, mjerenjima, uočavanjem pravilnosti i primjenom spoznaje u praksi – svrstava se u empirijsku nauku.